Kako je nastao Toy Story – od otkaza u Disneyju do istorije animacije

Kako je nastao Toy Story – od otkaza u Disneyju do istorije animacije
Photo by Mélanie THESE / Unsplash

Džon Laseter je radio u Disneyju. Mlad, pun revolucionarnih ideja, među prvima je video potencijal računarske animacije nakon što je pogledao rane kompjuterske sekvence u filmu Tron. Uveren da je to budućnost filma, predložio je da se priča The Brave Little Toaster pretvori u potpuno kompjuterski animirani film. Disney nije delio njegovo mišljenje – i Laseter je dobio otkaz.

Većina animatora nakon otkaza traži novi posao. Laseter je otišao u Lucasfilm, gde je 1985. godine učestvovao u stvaranju prvog potpuno kompjuterski animiranog lika u igranom filmu – viteza od obojenog stakla iz Young Sherlock Holmes. Ubrzo nakon toga, George Lucas izdvaja računarsku grafičku diviziju iz Lucasfilma. Iz te grupe nastao je Pixar.

Pixar je narednih godina uglavnom stvarao kratke filmove i razvijao tehnologiju. Svaki projekat bio je korak ka nečemu većem. Na dvadesetogodišnjici Toy Storyja, Laseter je rekao da se film ne bi dogodio bez uspeha animiranog klasika The Nightmare Before Christmas. Tim Bartonov film pokazao je da animacija može privući i stariju publiku, čime je otvoren prostor za ozbiljnije razgovore o prvom potpuno kompjuterski animiranom dugometražnom filmu.

Disney i Pixar potpisali su ugovor vredan 26 miliona dolara za produkciju tri filma. Za Pixar je to bio egzistencijalni rizik – uspeh bi ih lansirao među najveće studije, neuspeh bi mogao da ih ugasi. Film koji su razvijali nije bio samo još jedan animirani naslov. Bio je to prvi dugometražni film u potpunosti napravljen na računarima.

person holding lego mini figure
Photo by Silvana Carlos / Unsplash

Za njegovu izradu bilo je potrebno više od 114.000 frejmova animacije i preko 800.000 mašinskih sati renderovanja. U pojedinim fazama produkcije završavalo se svega nekoliko minuta filma nedeljno. Projekat je bio toliko zahtevan da je Disney nakon jedne rane projekcije ozbiljno razmatrao njegovo gašenje. Pixar je dobio kratki rok da prepravi ključne delove priče i likova.

Jedna od najvećih promena odnosila se na Vudija. U ranim verzijama scenarija bio je znatno manje simpatičan i mnogo oštriji prema drugim igračkama. Producenti su odlučili da ga preoblikuju u toplijeg i pristupačnijeg glavnog junaka. Tokom razvoja filma više puta su menjani i izgled i ime lika koji će kasnije postati Baz Svetlosni. Njegov prepoznatljivi svemirski kostim i optimistična ličnost postali su ključni deo identiteta filma.

Kada je Toy Story stigao u bioskope 1995. godine, postao je ogroman uspeh. Zaradio je više od 350 miliona dolara širom sveta i dokazao da kompjuterska animacija nije eksperiment, već budućnost filmske industrije. Ubrzo nakon toga Pixar je izašao na berzu, a vrednost kompanije naglo je porasla.

Trideset godina i četiri nastavka kasnije, priča o igračkama koje se plaše da budu zaboravljene i dalje traje. Menjale su se generacije dece, tehnologije i načini zabave, ali osnovna ideja ostala je ista.

Čovek kog je Disney otpustio stvorio je studio koji je promenio istoriju animacije. A priča koja je počela sa kaubojem i svemirskim rendžerom ostala je jedna od najuticajnijih priča modernog filma.

Milan Lečić

Podeli post