Omaž Fransisku Goji kroz izložbe Muzeja naivne i marginalne umetnosti
Muzej naivne i marginalne umetnosti otvara dve izložbe posvećene Fransisku Goji, u okviru projekta "Oto Bihalji-Merin i Španija".
U okviru projekta "Oto Bihalji-Merin i Španija", Muzej naivne i marginalne umetnosti otvara dve izložbe koje istražuju ključne aspekte španske kulture kroz prizmu života i dela Ota Bihalji-Merina. Kustoskinje projekta, Senka Latinović i Danica Đorđević Janković, nastoje da prikažu duboku povezanost između Bihalji-Merina i španske umetnosti, kao i političkih borbi španskog naroda.
Prva izložba, pod nazivom "Tumačiti Goju: Bihalji-Merinova vizija umetnosti", biće otvorena 28. aprila u Galeriji Instituta Servantes. Tom prilikom biće predstavljena i publikacija "Goja", koja sadrži prvi prevod Bihalji-Merinovih eseja o Fransisku Goji na srpski jezik. Ova izložba je rezultat višedecenijske fascinacije Bihalji-Merina delom ovog velikog umetnika, a publikacija će biti dostupna na više jezika, uključujući španski, nemački, engleski i italijanski.
Na izložbi će biti predstavljene originalne grafike iz serije "Los Caprichos", koje je ustupio Muzej Jugoslavije. Ova umetnička dela, zajedno sa audio, video i tekstualnim interpretacijama Gojinog stvaralaštva, pružiće posetiocima jedinstveno iskustvo i priliku da se upoznaju sa dubokim analizama ljudske prirode koje je Goja prikazivao.
Druga izložba, "Od Druge španske republike do Fransiska Goje", otvoriće svoja vrata 14. maja u Salonu Oto Bihalji-Merin. Ova izložba će istražiti Bihalji-Merinove veze sa značajnim ličnostima španske kulture, kao što su Servantes, Velaskes i Pikaso, kao i njegove posete Španiji tokom različitih istorijskih perioda, uključujući i učešće u Španskom građanskom ratu.
Projekat "Oto Bihalji-Merin i Španija" obeležava dva značajna jubileja: 280 godina od rođenja Fransiska Goje i 90 godina od početka Španskog građanskog rata. Ove izložbe podsećaju na važnost promišljanja istorijskih iskustava i lekcija koje su nam ostavili prethodnici, a Gojin grafički ciklus "Užasi rata" ostaje univerzalna opomena o ljudskoj prirodi.
