U Muzeju naivne i marginalne umetnosti u Jagodini u utorak, 16. decembra 2025., otvorena je izložba „Lazar Vujaklija: Protest prema sebi“, prva sveobuhvatna muzejska retrospektiva ovog značajnog umetnika. Otvaranje izložbe ujedno je obeležilo i veliki jubilej – 65 godina postojanja Muzeja naivne i marginalne umetnosti.

Prisutnima su se obratili direktorka Muzeja dr Ivana Bašičević Antić, kao i kustosi izložbe Danica Đorđević Janković i Vladimir Kokoruš, ističući značaj projekta koji po prvi put na jednom mestu okuplja celokupan raspon Vujaklijinog stvaralaštva.

Direktorka Muzeja dr Ivana Bašičević Antić naglasila je da izložba obuhvata više od 170 radova, uključujući slike, grafike, crteže, tapiserije, murale, plakate, ilustracije knjiga, skulpture i dizajn tepiha, čineći prvu pravu retrospektivu umetnika čiji je opus decenijama bio rasut po različitim muzejskim kolekcijama.

„Iako je ime Lazara Vujaklije mnogima poznato, odnos institucija kulture prema njegovom opusu bio je izuzetno neobičan. Njegovi radovi su prisutni u brojnim muzejima, često i u stalnim postavkama, ali nijedna institucija do sada nije priredila celovitu retrospektivu. Ova izložba pokušava da ispravi upravo tu nepravdu“, istakla je Bašičević Antić.

Govoreći o razlozima takvog zanemarivanja, ona je ukazala na specifičnu poziciju Vujaklijine umetnosti, koja se nalazi na granici između samoukog stvaralaštva i akademske umetnosti, što je često predstavljalo prepreku za jasno kustosko pozicioniranje njegovog rada.

„Iako se savremena umetnička scena odavno udaljila od oštrih podela između akademskog i neakademskog, u našoj sredini taj strah i dalje postoji. Upravo zato je interpretacija Vujaklijinog opusa zahtevala novi pogled, oslobođen nasleđa ideoloških i formalnih tumačenja“, dodala je direktorka Muzeja.

Kustoskinja Danica Đorđević Janković naglasila je da je Vujaklija još od početaka bio posmatran kao samouk, iako je njegovo obrazovanje i umetničko formiranje bilo znatno složenije nego što se to često prikazivalo.

„Njegova pozicija amatera i naivca nije bila samo etiketa, već često nametnuta kategorija u skladu sa ideološkim i umetničkim tokovima šezdesetih godina. Naš cilj bio je da taj opus izvučemo iz okvira prošlih tumačenja i ponudimo savremeni način čitanja, fokusiran na unutrašnju logiku njegovog rada i stalno preispitivanje odnosa između ideje i predstave“, istakla je kustoskinja.

Kustos Vladimir Kokoruš ovom prilikom pročitao je i autorski zapis Lazara Vujaklije, koji je poslužio kao inspiracija za sam naziv izložbe.

„Ove bezimene slike primite kako vam drago – kao moj protest prema sebi, ali i kao moju čežnju za lepotom smisla života.“

Postavka je koncipirana tematski, a ne hronološki, čime se Vujaklijino slikarstvo sagledava kao proces stalnog otpora, traganja i samopropitivanja, umesto kao linearni umetnički razvoj.

Izložba je realizovana u saradnji sa dvadeset muzeja i institucija kulture, a prati je bogato ilustrovana monografija sa tekstovima dr Ivane Bašičević Antić, Danice Đorđević Janković i dr Branislava Dimitrijevića, koja će biti objavljena tokom trajanja postavke.

Poseban segment čini rekonstrukcija Vujaklijinog prvog murala, realizovana posebno za ovu priliku od strane umetnice Darinke Pop-Mitić, kao i obiman audio-vizuelni materijal koji dokumentuje umetnikove manje poznate radove u javnim prostorima i enterijerima, od Palate Srbija do jedine sačuvane skulpture u krugu fabrike „Prvi maj“ u Pirotu.

Izložba „Lazar Vujaklija: Protest prema sebi“ ostaje otvorena do 24. maja 2026. godine.