Kako prekomerni unos proteina utiče na zdravlje creva?

Prekomerni unos proteina može negativno uticati na zdravlje creva, posebno kod osoba sa inflamatornim bolestima creva. Stručnjaci objašnjavaju koje vrste proteina su pogodne, a koje treba izbegavati.

Kako prekomerni unos proteina utiče na zdravlje creva?
Photo: Promo

U svetu gde je unos proteina postao ključni deo ishrane, važno je razmotriti kako različite vrste proteina utiču na naše zdravlje, posebno kod osoba sa inflamatornim bolestima creva (IBD), kao što su Kronova bolest i ulcerozni kolitis. Stručnjaci upozoravaju da prekomerni unos proteina može izazvati iritaciju creva, što može dovesti do dodatnih zdravstvenih problema.

Prema rečima doktora Karana Rajana, gastroenterološkog hirurga i osnivača LOAM-a, prekomerni unos proteina, posebno u kombinaciji sa niskim unosom vlakana, može izazvati probleme u crevima. 'Većina proteina se razgrađuje i apsorbuje u tankom crevu, ali kada je ishrana bogata proteinima, višak može dospeti u debelo crevo, što dovodi do upale i simptoma kao što su nadutost, grčevi i dijareja', objašnjava on.

Adrian Hernandez, registrovani dijetetičar iz Vašingtona, dodaje da nepravilno svareni proteini mogu izazvati hitnost i nadutost. 'Prekomerni unos proteina može preopteretiti sposobnost tela da proizvodi enzime potrebne za razgradnju proteina, što dovodi do fermentacije u debelom crevu i stvaranja gasova sa neprijatnim mirisom', ističe Hernandez. On preporučuje da osobe sa IBD-om unose između 1.2 i 1.5 grama proteina po kilogramu telesne težine, uzimajući u obzir individualne potrebe i nivo fizičke aktivnosti.

Vrsta proteina takođe igra značajnu ulogu. Crveno meso, posebno masnije vrste, predstavlja jedan od najvećih rizika za osobe sa IBD-om, dok prerađeni mesni proizvodi mogu sadržati aditive koji izazivaju upalu. Hernandez savetuje da se izbegavaju brzi proteini poput proteinskih barova i prahova, koji često sadrže dodatne šećere i veštačke zaslađivače, a mogu pogoršati simptome. Umesto toga, preporučuje se konzumacija nemasnog mesa, jaja i ribe bogate omega-3 masnim kiselinama.

Osobe sa IBD-om treba da budu oprezne prilikom izbora proteina, ali to ne znači da treba da se plaše unosa. Ključ je u personalizaciji ishrane i radu sa dijetetičarom koji se specijalizovao za IBD. Vođenje dnevnika ishrane može pomoći u identifikaciji namirnica koje izazivaju simptome. 'Postepeno uvođenje namirnica i praćenje reakcija organizma može pomoći u razumevanju koje vrste hrane su podnošljive', zaključuje doktor Rajan.