Sačuvani postovi
Energetski efikasni poslovni objekti: novi standard moderne arhitekture
Photo: Promo
Zdravlje & Ekologija

Energetski efikasni poslovni objekti: novi standard moderne arhitekture

Savremena arhitektura poslovnih objekata sve manje se zasniva samo na atraktivnom izgledu i reprezentativnoj fasadi. Kompanije, investitori i projektanti danas mnogo više pažnje posvećuju potrošnji energije, kvalitetu radnog prostora, dugoročnim troškovima održavanja i uticaju objekta na životnu sredinu. Upravo zbog toga energetska efikasnost postaje jedan od osnovnih kriterijuma prilikom projektovanja novih poslovnih zgrada.

Dobro projektovan poslovni objekat može značajno smanjiti troškove grejanja, hlađenja, osvetljenja i održavanja, a istovremeno zaposlenima pružiti prijatnije i zdravije radno okruženje. Energetski efikasna arhitektura zato više nije dodatna pogodnost, već standard kojem sve više investitora teži.

Energetska efikasnost počinje još u fazi projektovanja

Najbolji rezultati postižu se kada se o energetskoj efikasnosti razmišlja pre nego što gradnja uopšte počne. Položaj objekta na parceli, orijentacija prostorija, veličina prozora, izbor materijala i način zaštite od sunca mogu značajno uticati na kasniju potrošnju energije.

Arhitekta prilikom projektovanja treba da pronađe ravnotežu između prirodnog osvetljenja i sprečavanja prekomernog zagrevanja prostora. Velike staklene površine mogu učiniti poslovnu zgradu vizuelno atraktivnijom i omogućiti više dnevnog svetla, ali bez kvalitetnih stakala, odgovarajuće izolacije i zaštite od sunca mogu povećati potrebu za klimatizacijom.

Važnu ulogu ima i raspored prostorija. Prostori u kojima zaposleni provode najveći deo dana mogu se pozicionirati tako da maksimalno koriste prirodnu svetlost, dok se pomoćne prostorije mogu smestiti u manje osvetljene delove objekta.

Moderna fasada mora biti i funkcionalna

Fasada je jedan od najprepoznatljivijih elemenata poslovnog objekta, ali njena uloga odavno nije samo estetska. Kvalitetan fasadni sistem štiti unutrašnjost od spoljašnjih temperaturnih promena, vlage, vetra i drugih atmosferskih uticaja.

Posebno kod velikih poslovnih zgrada važno je planirati i njeno dugoročno održavanje. Savremene metode omogućavaju da se za teško dostupne i velike površine koristi dron za pranje fasada, čime se održavanje modernih staklenih i drugih fasadnih sistema može organizovati efikasnije, naročito na objektima velike visine ili složene konstrukcije.

Pravilno održavana fasada ne doprinosi samo lepšem izgledu objekta. Naslage prljavštine, prašine i atmosferskih čestica vremenom mogu uticati na pojedine završne materijale, pa redovno održavanje pomaže očuvanju njihovih karakteristika i produžava vek trajanja fasadnog sistema.

Kvalitetna termoizolacija smanjuje potrošnju energije

Jedan od najvažnijih elemenata energetski efikasnog poslovnog objekta jeste dobra termoizolacija. Kada su zidovi, krov i drugi delovi konstrukcije pravilno izolovani, tokom zime dolazi do manjeg gubitka toplote, dok se leti prostor sporije zagreva.

To direktno smanjuje potrebu za intenzivnim radom sistema grejanja i klimatizacije. Kod velikih poslovnih objekata, u kojima površina može iznositi nekoliko hiljada kvadratnih metara, čak i relativno malo smanjenje potrošnje po kvadratnom metru može doneti značajne godišnje finansijske uštede.

Posebnu pažnju potrebno je posvetiti mestima na kojima mogu nastati toplotni mostovi. Loše izvedeni spojevi konstrukcije mogu umanjiti efekat kvalitetne izolacije, zbog čega su precizno projektovanje i kvalitetno izvođenje radova jednako važni kao izbor samog izolacionog materijala.

Prozori i staklene površine više nisu samo dizajnerski element

Staklo je postalo gotovo nezaobilazan deo moderne poslovne arhitekture. Veliki prozori i staklene fasade vizuelno otvaraju prostor, omogućavaju više prirodnog svetla i mogu doprineti reprezentativnom izgledu sedišta kompanije.

Ipak, kod energetski efikasnih objekata izbor stakla mora biti pažljivo planiran. Savremena višeslojna stakla sa dobrim termoizolacionim svojstvima mogu znatno smanjiti gubitak energije.

Važnu ulogu imaju i spoljne žaluzine, brisoleji, tende i druga arhitektonska rešenja koja ograničavaju direktno sunčevo zračenje tokom najtoplijeg dela dana.

Na ovaj način moguće je zadržati prednosti velikih staklenih površina, a istovremeno smanjiti potrebu za dodatnim hlađenjem tokom leta.

Pametni sistemi upravljaju potrošnjom energije

Energetski efikasna poslovna zgrada danas se teško može zamisliti bez određenog nivoa automatizacije. Pametni sistemi omogućavaju praćenje i upravljanje potrošnjom energije u realnom vremenu.

Senzori prisustva mogu, na primer, automatski gasiti rasvetu u prostorijama koje se ne koriste. Sistem klimatizacije može prilagođavati temperaturu broju ljudi u prostoriji, spoljašnjim uslovima ili delu radnog dana.

Automatizovane roletne i sistemi zaštite od sunca mogu reagovati u zavisnosti od intenziteta sunčevog zračenja. Na taj način zgrada praktično sama prilagođava deo svoje potrošnje trenutnim potrebama.

Posebna prednost ovakvih sistema jeste mogućnost prikupljanja podataka. Uprava objekta može pratiti gde se troši najviše energije i na osnovu toga planirati dodatne mere uštede.

Prirodno osvetljenje kao važan deo moderne arhitekture

Korišćenje dnevnog svetla ima dvostruku korist. Sa jedne strane, smanjuje potrebu za veštačkim osvetljenjem, a sa druge doprinosi kvalitetnijem radnom okruženju.

Zbog toga savremeni poslovni objekti često imaju otvorenije osnove, unutrašnje atrijume, veće prozore i druge elemente koji omogućavaju prodiranje dnevnog svetla dublje u objekat.

Ipak, cilj nije napraviti što više staklenih površina, već pravilno kontrolisati količinu svetlosti i toplote koja ulazi u prostor.

U kombinaciji sa LED rasvetom i automatskim sistemima regulacije osvetljenja moguće je dodatno smanjiti potrošnju električne energije bez narušavanja komfora zaposlenih.

Obnovljivi izvori energije menjaju poslovne zgrade

Solarni paneli sve češće se mogu videti na krovovima poslovnih, industrijskih i komercijalnih objekata. Velike površine ravnih krovova često predstavljaju odličnu mogućnost za postavljanje fotonaponskih sistema.

Proizvedena električna energija može se koristiti za svakodnevno funkcionisanje objekta, dok se u određenim sistemima višak energije može skladištiti ili vraćati u mrežu u skladu sa tehničkim i zakonskim mogućnostima.

Pored solarne energije, u zavisnosti od lokacije i karakteristika projekta mogu se koristiti toplotne pumpe, geotermalni sistemi i druga rešenja koja smanjuju oslanjanje na klasične izvore energije.

Investicija u ovakvu opremu može biti veća na početku, ali dugoročno može doprineti smanjenju operativnih troškova poslovnog objekta.

Održavanje je deo energetske efikasnosti

Čak i najbolje projektovan objekat vremenom može izgubiti deo svoje efikasnosti ako se pravilno ne održava. Zaprljani filteri ventilacionih sistema, dotrajala stolarija, neispravni senzori, oštećenja izolacije ili loše podešeni sistemi grejanja i hlađenja mogu povećati potrošnju energije.

Zbog toga bi energetska efikasnost trebalo da bude deo kontinuiranog upravljanja objektom, a ne samo cilj tokom njegove izgradnje.

Redovni pregledi instalacija, fasade, krova, stolarije i sistema klimatizacije mogu pomoći da se problemi otkriju pre nego što izazovu veće troškove.

Savremene poslovne zgrade sve češće koriste digitalne sisteme koji omogućavaju da se nepravilnosti u potrošnji primete gotovo odmah. Takav pristup olakšava održavanje i omogućava vlasnicima da dugoročno sačuvaju performanse objekta.

Energetska efikasnost može doneti i novi izgled poslovnom objektu

Poboljšanje energetske efikasnosti ne mora da znači samo tehničke intervencije koje se ne primećuju spolja. Rekonstrukcija fasade, zamena stolarije, postavljanje savremenih sistema zaštite od sunca ili ugradnja novih fasadnih elemenata često mogu potpuno promeniti vizuelni identitet zgrade.

Na taj način poslovni objekat može dobiti novi izgled, a istovremeno ostvariti bolje energetske performanse. Ovo je posebno značajno kod starijih poslovnih zgrada koje imaju kvalitetnu konstrukciju, ali više ne odgovaraju savremenim estetskim i energetskim standardima.

Pažljivo osmišljena rekonstrukcija može omogućiti da se postojeći objekat prilagodi modernim zahtevima bez potrebe za potpunim rušenjem i novom gradnjom. Nova fasada, kvalitetnija stakla, energetski efikasna rasveta i savremeni sistemi klimatizacije mogu značajno unaprediti i izgled i funkcionalnost prostora.

Za kompanije je ovo važno i sa aspekta imidža. Moderan, uredan i energetski unapređen poslovni objekat može ostaviti bolji prvi utisak na klijente i poslovne partnere, dok zaposlenima pruža prijatnije radno okruženje.

Moderna arhitektura više ne odvaja estetiku i efikasnost

Nekada se energetska efikasnost posmatrala pre svega kao tehničko pitanje. Danas je ona sastavni deo arhitektonskog koncepta.

Fasada, staklene površine, položaj objekta, raspored prostorija, rasveta, ventilacija i sistemi automatizacije projektuju se kao međusobno povezani elementi. Upravo takav pristup omogućava da poslovni objekat istovremeno bude atraktivan, funkcionalan i ekonomičan za korišćenje.

Energetski efikasni poslovni objekti zato predstavljaju mnogo više od prolaznog arhitektonskog trenda. Oni postaju novi standard izgradnje, jer odgovaraju potrebama savremenih kompanija za nižim troškovima, kvalitetnijim radnim prostorom i odgovornijim odnosom prema energiji i životnoj sredini.

U budućnosti će upravo objekti koji uspešno povezuju arhitekturu, tehnologiju, održivost i racionalnu potrošnju energije sve više određivati izgled modernih poslovnih zona i gradova.

Izvor slike

Bilbord Media Platform - Inspiriši se trendovima.

Dešavanja

Šon Bin, zvezda „Igre prestola“, „Gospodara prstenova“ i „Robina Huda“, prvi dobitnik nagrade Veliki hrast

Šon Bin, zvezda „Igre prestola“, „Gospodara prstenova“ i „Robina Huda“, prvi dobitnik nagrade Veliki hrast

Osma trka „Race for the Cure“ u Beogradu za podršku ženama obolelim od raka dojke

Osma trka „Race for the Cure“ u Beogradu za podršku ženama obolelim od raka dojke

Izložba „Izvan akademije“ u Galeriji Božidar Jakac

Izložba „Izvan akademije“ u Galeriji Božidar Jakac